Izvor: Hrvatski Helsinški odbor za ljudska prava
http://www.jugiliks2.com/index_htm_files/ante%207.pdf
Županijski sud u Zagrebu je u petak, 6. juna 2014, donio prvostepenu oslobađajuću presudu u krivičnom postupku protiv dvojice bivših specijalaca hrvatske vojske Frane Drlje i Bože Krajina, zbog krivičnog djela ratnog zločina počinjenog u plavanjskom zaseoku Grubori 25. avgusta 1995.
Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije izrazila je žestok protest zbog ovakve presude.
- Hrvatsko pravosuće osnaženo oslobađajućom haškom presudom hrvatskim generalima Gotovini i Markaču, donijelo je još jednu u nizu sramnih presuda. Po obrazloženju sudije Branka Majerovića, Sud je utvrdio da su od strane hrvatske vojske ubijeni „nevini i stari ljudi ispred svojih kuća i da je osramoćena elitna postrojba hrvatske vojske i svedena na niski i prizemni nivo srpskih dobrovoljaačkih bandi koje su harale Hrvatskom“. Ko je banda i ko je haračio, a ko i danas harači najbolje se vidi iz podataka koji govore da je u akciji „ Oluja“ ubijeno preko 1.200 srpskih civila i i da do sada za ove zločine niko nije pravosnažno osuđen u Hrvatskoj. Podsećamo da je Hrvatska većinu od ubijenih popisala kao N.N. lica i sahranila i da preko 250 srpskih žrtava na poznatim grobnim mestima čeka i danas na ekshumacije – ističu porodice žrtava.
Oni ukazuju da Hrvatska ne može sakriti zločine koji su počinjeni nad Srbima u prošlom ratu ali, pronalazi do sada neviđeno rješenje u istoriji procesuiranja okrivljenih za te zločine – utvrđuje da su zločini počinjeni, a da niko nije kriv.
- Zločin nema opravdanja i zločinci, bez obzira na nacionalnost i „patriotski zanos“ u kojem su počinili zločin – ne mogu da budu heroji. Pozivamo institucije vlasti u Srbiji i Hrvatskoj da pitanja procesuiranja počinioca ratnih zločina, pronalska nestalih lica, suočenja sa prošlošću i satisfakcija svim žrtvama – budu pitanja koja se hitno moraju staviti na dnevni redi rešavati – navedeno je u saopštenju koje je potpisao predsjednik Koordinacije Dragan Pjevač.
- Radi se o strašnom zločinu koji je osramotio hrvatsku državu i sve nas, rekao je u obrazloženju presude sudac zagrebačkog Županijskog suda. „Nedvojbeno je utvrđeno da su ljudi ubijeni, i da ih je ubila antiteroristička policija. Ubijeni su Jovo Grubor, Miloš Grubor, Marija Grubor, Milka Grubor, Đuro Karanović i Jovan Grubor (pokojnog Damjana). Najstariji od njih, Miloš Grubor, imao je tada 80 godina života. Radi se o brutalnim i hladnokrvnim ubojstvima! Radi se o tome da su ovi životi uništeni radi nečije samovolje i hira, a time je osramoćena i hrvatska država i – konačno – i svi mi! Osramoćena je elitna postrojba hrvatske policije koja je cijeli rat prošla čistih ruku i čista obraza, i onda ju je netko od njezinih članova bez razloga i bez vlastite savjesti sveo na onaj niski prizemni nivo srpskih dobrovoljačkih bandi koje su ovuda haračile dok nismo oslobodili domovinu. I to je sramota i to se nije smjelo dogoditi!“, naglasio je Majerović.
Prvooptuženog Franu Drlju optužnica je teretila za neposredno počinjenje zločina nad šestoro civila kao i za nesprječavanje podređenih u činjenju zločina, ubijanju civila i paljenju njihovih domova, dok se drugooptuženog Božu Krajinu teretilo isključivo temeljem zapovjedne odgovornosti. Trećeoptuženi Igor Beneta je tijekom trajanja postupka pod sumnjivim okolnostima počinio samoubojstvo.
Na izricanju presude bili su i predstavnici nevladinog sektora koji je monitorirao ovo suđenje.
„Unutar jedinice koja je bila na licu mjesta u Gruborima nitko nije progovorio o tome – tko je te ljude ubio. Odgovornost za to je na njima i njihovoj savjesti. Šestero civila je ostalo ubijeno, a oni nisu progovorili. Htjela bih naglasiti da je bilo i drugih zločina za koje je utvrđeno da su odgovorni pripadnici specijalne policije, ali do danas nijedan pripadnik specijalne policije nije osuđen“, podsjeća Vesna Teršelič iz Documente.
U Hrvatskoj je camo jedna pravomoćna presuda za ratne zločine za vrijeme i nakon „Oluje“ - Boži Bačeliću koji je osuđen na 7 godina zatvora.
Tekstovi:
Selo Plavno smješteno je u prekrasnoj dolini, samo 18 kilometara od Knina.
Nekada je u tu živjelo preko 2000 ljudi, a danas, prema zadnjem popisu, u Plavnu ih ima svega 260.
Zavičajno društvo Plavno je osnovano 8. januara 2005. godine u Batajnici, Srbiji.
Želja nam je da sačuvamo uspomene na selo Plavno od zaborava i akcijama pomognemo Plavnu koliko je to moguće. Sakupljanjem priloga Plavanjaca i drugih dobronamernih ljudi, obnovljen je krov crkve Svetog Đurđa u selu Plavnu 2012., a 2015. je finansirana i obnova ograde oko groblja.