Prvi seoski učitelj u Plavnu bio je Dositej Obradović, koji je u ovom mjestu napisao Ižicu i počeo, on sam tvrdi i završio, Hritoitiju, koje spodaju u njegova tri najstarija književna djela.
Ižica ili Druga Dositejeva Bukvica, napisana je u crkvenoj, bratskoj kući kod hrama Svetog Đurđa 16. marta 1770. godine. U Plavnu se za tu knjižicu odomaćio naziv Jižica.
U autobiografiji Život ipriključenija Dimitrija Obradoviča, narečenega u kaluđerstvu Dositeja njim istin spisat i izdat, Dositej je napisao da ga je da dođe za učitelja i kapelana u Plavno, za koje je znao da je „lijepo i zdravo mjesto“, nagovorio kaluđer manastira Dragović Spiridon Torbica.
Ispred bratske kuće, izbe u kojoj je učio djecu i napisana Ižica, i danas je hrast, ali ne onaj iz dositejevog doba, već hrast – unuk, koji podsjeća na prvoučitelja.
U prvo izdanju Ižice štampanom tek šest decenija kasnije (1830. godine), pod naslovom Prvenac objavljena je i gravira Plavna, koja je u posljednje vrijeme dostupna tako jer je štampana u gimnazijskim udžbenicima u Srbiji (čitanka iz srpskog jezika).
O Dositeju u Plavnu najviše je pisao književnik Danilo Petranović, sin prote Petra Petranovića, jednog od istaknutih pokretača Crnopotočke bune iz 1875. Danilo Petranović je pred Drugi svjetski rat u Plavnu bio učitelj i direktor osnovne škole. Tu je i sahranjen u pozno ljeto ratne 1944. godine. Tom učenom čovjeku su u u goste dolazili mnogi ugledni ljudi, pa i oni vični peru, i ponešto od toga publikovali
U Plavnu je, po svoj prilici, boravio hrvatski pisac Eugen Kumičić, koji je dao nekoliko kratkih opisa ovog sela u nekad obaveznoj školskoj lektiri, romanu Kraljica Lepa.
U ovom selu, u vihoru Drugog svjetskog rata, doduše tek nekoliko rečenica, u romanu Tren 1 je pisao i srpski akademik Antonije Isaković. Tog autora je ratna kataklizma (bio je borac partizanske Prve proleterske brigade) dovela na Tromeđu. U Plavnu je poginuo jedan od junaka romana.
Iz Plavna je i poznata pjesnikinja i književni kritičar Jovanka Savić Vukanović. Objavila je tri zbirke poezije i dvije knjige eseja i prikaza.
O Plavnu piše i istoričar doktor Petar Opačić. Dr Petar Opačić je rođen u Plavnu 1927. godine i jedan je od naših najvećih vojnoistorijskih stručnjaka. Autor je više knjiga o Prvom svjetskom ratu i ratu između Srbije i turske imperije.
O Dositejevom boravku nedavno je knjigu objavio mr Milorad Kuraica. Mr Milorad Kuraica je rođen u Plavnu 1956. godine, a sada živi u Subotici. Pored knjige "Dositej u Dalmaciji" objavio je i knjige "Narodne pjesme iz Kninske krajine" i " Krajiški crven ban".
U novijoj istoriji selo će ostati zapamćeno i po tome što je u njemu osnovano Srpsko kuklturno društvo „Zora“, krajem novembra 1989. godine.
Selo Plavno smješteno je u prekrasnoj dolini, samo 18 kilometara od Knina.
Nekada je u tu živjelo preko 2000 ljudi, a danas, prema zadnjem popisu, u Plavnu ih ima svega 260.
Zavičajno društvo Plavno je osnovano 8. januara 2005. godine u Batajnici, Srbiji.
Želja nam je da sačuvamo uspomene na selo Plavno od zaborava i akcijama pomognemo Plavnu koliko je to moguće. Sakupljanjem priloga Plavanjaca i drugih dobronamernih ljudi, obnovljen je krov crkve Svetog Đurđa u selu Plavnu 2012., a 2015. je finansirana i obnova ograde oko groblja.